• Automobili
  • Banke
  • Komunalije
  • Hrana
  • Tehnika
  • Putovanja
  • Razno
  • Podnesite žalbu
  • Ko nas finansira?
Facebook Twitter Instagram
NOVO
  • Da li ste i Vi izloženi Greenwashing-u?
  • Šta stoji iza eko-kampanja kompanija u Srbiji?
  • Da li plastika zaista može da se reciklira?
  • 80% plastičnih kesa, koje najčešće kupujemo u prehrambenim prodavnicama, je znatno tanje od dozvoljenog
  • Kako da dobijete povraćaj novca zbog nezakonitog odlaganja početka grejne sezone?
  • Kalkulator – Da li Vam Infostan naplaćuje grejanje za više kvadrata nego što imate?
  • Da li su Vam Beogradske elektrane grejanje naplatile 35.000 dinara više nego što su smele?
  • Izračunajte koliko su Vam Beogradske elektrane naplatile grejanje više nego što su smele
Facebook Twitter YouTube
Potrošački savetnik – Udruženje Zaštita potrošača
  • Automobili
  • Banke
  • Komunalije
  • Hrana
  • Tehnika
  • Putovanja
  • Razno
  • Podnesite žalbu
  • Ko nas finansira?
Potrošački savetnik – Udruženje Zaštita potrošača
Vi ste na:Home»Tehnika»Kako smanjiti troškove grejanja u stambenim zgradama?

Kako smanjiti troškove grejanja u stambenim zgradama?

1
By Milos on 05/12/2016 Tehnika

Novi sistem naplate centralnog grejanja – po utrošku, mnogim građanima je umesto očekivanog smanjenja, doneo osetno povećanje troškova. Kako nam je rekao Goran Petrov, od kada je u Zrenjaninu uveden novi način naplate, on, za grejanje stana od 75 kvadrata, plaća 17.000 dinara mesečno. Zbog takvog poskupljenja Goran i njegove komšije pokušavaju da pronađu alternativu centralnom grejanju. Po njihovim tvrdnjama jedna firma im je ponudila da ugradi sistem grejanja pomoću toplotnih pumpi, zahvaljujući kojem će grejanje biti znatno jeftinije, a komfor veći.

Kako Goran Petrov kaže:,,Računi bi bili između 60 i 80 dinara po kvadratu u grejnoj sezoni i da se grejemo znači u dogovoru s njima, da li želimo 24 grejanje i sezonu počinjemo kad mi se dogovorimo”.

Gorana bi grejanje, ako su navodi iz ponude koju su dobili istiniti, umesto sadašnjih 17.000, koštalo samo 6.000 dinara mesečno. Problem je, kako on tvrdi, u tome što je stambena zgrada stara 40 godina i nije energetski efikasna, što znatno smanjuje uštedu.

,,Treba videti da li tehničke mogućnosti naše zgrade uopšte mogu da isprate taj sistem toplotnih pumpi“. -Dodaje Petrov.

Toplotne Pumpe Primena u Zgradama Youtube.wmv_000019899

Aleksandar Korovljev, inženjer u jednoj zrenjaninskoj firmi koja se bavi klimatizacijom, kaže da toplotne pumpe zaista mogu da prepolove račune za grejanje, ali je problem to što stari objekti nisu napravljeni za taj sistem grejanja. On kaže da je osnovni problem to što toplotne pumpe zagrevaju vodu do 50 stepeni, a to je nedovoljno za većinu zgrada u kojima su stari radijatori.

,,Ako je radijatorski sistem, tu mora doći do neke prerade ili da se ti radijatori povećaju da bi se prilagodili novom temperaturnom režimu toplotne pumpe ili da se zamene za neke druge uređaje na primer fenkoili, a da se zadrži taj razvod cevni”. -Navodi Koroljev.

Živorad Jovanović predstavnik firme koja se u Mačvi bavi distribucijom toplotnih pumpi, rekao nam je da pored tehničkih problema postoje i drugi razlozi što uprkos sporadičnom interesovanju do sada nisu ugrađivali toplotne pumpe u stambene zgrade.

U zgradama koje se već greju na daljinsko grejanje pri prelasku na grejanje putem toplotnih pumpi potrebno je zameniti postojeće radijatore specijalnim fenkoil radijatorima
U zgradama koje se već greju na daljinsko grejanje pri prelasku na grejanje putem toplotnih pumpi potrebno je zameniti postojeće radijatore specijalnim fenkoil radijatorima

,,Zbog zakonske regulative je skoro pa nemoguće doći do pravog načina saradnje sa vlasnicima stambenih objekata u okviru zgrade“. -Izjavio je Jovanović.

I Dragan Vuković iz Uprave Grada Beograda saglasan je da je prvi korak ka poboljšavanju energetske efikasnosti zgrada za kolektivno stanovanje rešavanje pravnih problema.

“Ono što je preduslov  je da skuština stanara mora da bude konstituisana u skladu sa novim zakonom o stanovanju što znači da ima preko 51% potpisnika vlasnika stanova. Da je registrovano u APR-u, da ima svoj žiro račun  i da može da proizvodi pravno dejstvo.“- Objašnjava Vuković.

Naši sagovornici su saglasni da u većini slučajeva stanari ne bi trebalo da prvo razmišljaju o ugradnji toplotnih pumpi ili promeni načina grejanja već o nekim drugim merama. Po mišljenju Aleksadnra Koroljeva, kada je reč o energetskoj efikasnosti, najslabija mesta u zgradama su pre svega prozori i balkoni, mesta gde se ugrađuje stolarija. Kako Koroljev kaže:

,,Zamena stolarije bio bi već pomak zatim izolacija te zgrade rađenje neke demit fasade isto bi bio velik pomak ali to jesu velika ulaganja”.

Malo starih zgrada u Srbiji ima ugrađene energetski efikasnu stolariju, a kamoli ugrađenu izolaciju u fasadi
Malo starih zgrada u Srbiji ima ugrađene energetski efikasnu stolariju, a kamoli ugrađenu izolaciju u fasadi

Ovakav stav je potvrđen i istraživanjem koje je sproveo grad Beograd da bi se utvrdilo šta je potrebno da se uradi kako bi se poboljšala energetska efikasnost zgrada. Po tom pitanju Dragan Vuković kaže sledeće:

“Sekretarijat za energetiku je izradio termovizijski atlas u kojem se vidi da su najveća odstupanja, najveća rasipanja energije upravo na prozorima i na fasadi.”

Na osnovu istraživanja, okvirno su utvrđeni i troškovi. Na Novom Beogradu bi vlasnik prosečnog stana trebalo da izdvoji oko 3.500 € za postavljanje izolacije, obnovu fasade i zamenu stolarije. Jasno je da većina građana nema dovoljno sredstava da finansira te radove, pa grad priprema niz mera kako bi građanima omogućio da lakše podignu energetsku efikasnost zgrada u kojima žive.

“Sekretarijat za energetiku je izradio koncept fonda za energetsku efikasnost. Ugradnja, zamena fasada ili promena stolarije će biti nešto što će biti finansirano iz Fonda.Stambene i porodične zgrade će imati mogućnost da na osnovu raspisanog konkursa konkurišu za dobijanje projekata iz oblasti energetske efikasnosti kako bi mogle da povuku sredstva iz tog fonda“.-Objašnjava Dragan Vuković iz uprave grada Beograda.

Toplotne pumpe isplativost.wmv_000332178

Zbog budžetskih ograničenja za sada nije u planu da se sredstva dodeljuju bespovratno, već da se radovi prvenstveno kreditiraju. Kredit bi se vraćao putem uplatnica za objedinjenu naplatu komunalnih usluga tj. preko Infostana. Kako su nam u Gradskoj upravi rekli, troškovi će se veoma razlikovati od stana do stana, u zavisnosti od položaja stana u zgradi i stanja zgrade. Samim tim i rate koje bi građani trebalo da plaćaju, znatno će se razlikovati. Rate će se kretati od 10 do 20, pa čak do preko 90 evra mesečno. Vuković navodi primer otplate:

“Recimo za zgrade na Novom Beogradu bi neka prosečna mesečna cena bila na 84 rate 42 evra.“

I druge lokalne samouprave planiraju formiranje Fondova za energetsku efikasnost. Problem je to što su svi fondovi prvenstveno koncipirani kao izvor kreditiranja. Iskustva iz Hrvatske i Mađarske ukazuju da takvi fondovi malo doprinose poboljšanju energetske efikasnosti, jer građani nemaju novca. Teško je  očekivati da će većina stanara u zgradama u lošem stanju moći da priušti da uloži preko 7.500 € u energetsku efikasnost, čak i kad je taj iznos podeljen na 84 rate od 90 evra. Kod naših suseda je do pomaka došlo tek kada su pristigla bespovratna sredstava Evropske unije. U Srbiji se iz raznih nivoa budžeta izdvaja tek par miliona evra godišnje za poboljšanje energetske efikasnosti, a Hrvatskoj je za to samo iz budžeta Unije za period od 2014. do 2020. godine odobreno preko 531 milion evra.

Kad se to zna, jasno je zašto Hrvatska država može da sa preko 100 evra subvencioniše kupovinu uređaja energetske klase A+++, pokrije do 40% troškova kupovine električnog vozila i 40 do 80% troškova poboljšanja energetske efikasnosti kuća. U Hrvatskoj je, u zavisnosti od lokacije, moguće dobiti od 11.000 pa do čak preko 22.000 evra bespovratnih sredstava za poboljšanje energetske efikasnosti kuće. I kod nas će masovna ulaganja u energetsku efikasnost početi tek kada se priključimo Evropskoj uniji. Do tada nam ostaje samo da se nadamo da zime neće biti previše hladne.

Disclaimer_za_PS_sajt_ministarstvo  kulture

energetska efikasnost Grad Beograd grejanje Infostan Izolacija kwH Mosebo potrošač Potrošački savetnik RTS Srbija Toplotna pumpa tržišna inspekcija ušteda zakon o zaštiti potrošača Zaštita potrošača zrenjanin
Share. Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

Slični tekstovi

Kako da dobijete povraćaj novca zbog nezakonitog odlaganja početka grejne sezone?

Kalkulator – Da li Vam Infostan naplaćuje grejanje za više kvadrata nego što imate?

Kako da tužim Beogradske elektrane i Grad Beograd zbog prekomerne naplate grejanja?

1 коментар

  1. Hosting on 16/04/2017 04:03

    Ipak, da bi se to desilo, toplane u Srbiji bi zajedno trebalo da uloze cetiri miliona evra, za sta, kako kazu, nemaju para. Pero Rikic, direktor Suboticke toplane, gde se primenjuje sistem kalorimetara, kaze da ocitavanje potrosenog grejanja moze da bude na nivou zgrade i individualno.

    Reply

Leave A Reply Cancel Reply

Najpopularniji tekstovi
15/12/2022

Da li ste i Vi izloženi Greenwashing-u?

24/01/2016

Kako najlakše proveriti ko je vlasnik nepokretnosti?

28/09/2014

Privremena odjava strujomera, trajne posledice

17/01/2020

Preko 50% mobilnih telefona prodatih u Srbiji nema garanciju proizvođača

Zakoni
Zakon o zaštiti potrošača

Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga

Preporučujemo za gledanje
Film Siti (Fed Up)
Film Zavera sijalica (The Light Bulb Conspiracy)
Prijem telefonskih poziva

Ukoliko Vam je potrebna pomoć možete nas pozvati radnim danima od 10 do 12 časova na:
069 / 2 415 485 ili 011 / 2 415 485

Adresa i elektronska pošta:

Udruženje Zaštita potrošača
Preševska 61
11160 Beograd 74

Elektronska pošta:
prigovori@zastitapotrosaca.com
office@zastitapotrosaca.com

Radno vreme i prijem potrošača

Radno vreme Savetovališta potrošača je radnim danima od 9:00 do 17:00 časova.
Lični prijem vršimo isključivo uz zakazivanje.
Ukoliko želite lični prijem, molimo pozovite nas na 069 / 2 415 485 između 10 i 12 kako bi zakazali prijem.

© 2011. - 2022. Potrošački savetnik - Zaštita potrošača Autorska prava pripadaju Nenadu Bumbiću

Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.