• Automobili
  • Banke
  • Komunalije
  • Hrana
  • Tehnika
  • Putovanja
  • Razno
  • Podnesite žalbu
  • Ko nas finansira?
Facebook Twitter Instagram
NOVO
  • Da li ste i Vi izloženi Greenwashing-u?
  • Šta stoji iza eko-kampanja kompanija u Srbiji?
  • Da li plastika zaista može da se reciklira?
  • 80% plastičnih kesa, koje najčešće kupujemo u prehrambenim prodavnicama, je znatno tanje od dozvoljenog
  • Kako da dobijete povraćaj novca zbog nezakonitog odlaganja početka grejne sezone?
  • Kalkulator – Da li Vam Infostan naplaćuje grejanje za više kvadrata nego što imate?
  • Da li su Vam Beogradske elektrane grejanje naplatile 35.000 dinara više nego što su smele?
  • Izračunajte koliko su Vam Beogradske elektrane naplatile grejanje više nego što su smele
Facebook Twitter YouTube
Potrošački savetnik – Udruženje Zaštita potrošača
  • Automobili
  • Banke
  • Komunalije
  • Hrana
  • Tehnika
  • Putovanja
  • Razno
  • Podnesite žalbu
  • Ko nas finansira?
Potrošački savetnik – Udruženje Zaštita potrošača
Vi ste na:Home»Komunalije»Koliko košta KwH kad opština naplaćuje struju?

Koliko košta KwH kad opština naplaćuje struju?

0
By Jelena on 02/07/2014 Komunalije

Bivši radnici „Agrobačke“ iz naselja Ekonomija 1 i 3 plaćaju gubitke na mreži između njihovih domaćinstava i brojila na kojima elektrodistribucija beleži ukupnu potrošnju oba naselja. Kažu da im računi za struju nisu jasni.

Oko stotinak bivših radnika „Agrobačke“ žive u naseljima Ekonomija 1 i 3 koja je ta kompanija formirala za njih. Uprkos činjenici da svako domaćinstvo ima svoje brojilo, oni plaćaju i gubitke na mreži koji nastaju između njihovih domaćinstava i brojila na kojima elektrodistribucija beleži ukupnu potrošnju za oba naselja. Zbog toga, veliki broj stanara obe Ekonomije plaća struju koju ne potroši, a specifičnost je i ta što im račune ne ispostavlja elektrodistribucija.
„Račune dobijamo preko Opštine Bač, s tim da te račune, kada platimo, uplatnice moramo da fotokopiramo i nosimo na uvid jer oni ne mogu da vide ko je kad platio“, objašnjava Monika Tompa, stanovnica naselja Ekonomija 3.

Opština Bač je sklopila ugovor s Elektrodistribucijom Sombor i preuzela ulogu kupca onog momenta kada je firma otišla u stečaj da bi pomogla stanovnicima Ekonomije 1 i 3.
Potrošnja svih domaćinstava se meri na jednom brojilu koje očitava ED Sombor, a opština je odgovorna za izmirivanje duga. Službenici opštine očitavaju interne strujomere, a zatim po sopstvenoj metodologiji raspodeljuju ukupnu potrošnju po domaćinstvima.

Opštinska uprava nema stručno osoblje koje zna da adekvatno obračuna potrošnju i samim tim ispostavi precizne račune. Zbog toga stanovnici dobijaju račune koji im nisu jasni, pa ne znaju koliko plaćaju kilovat-čas.
„Uzeli smo prostu računicu. Finalnu cifru sa računa smo podelili sa brojem kilovata i dobili smo prosečnu cenu od oko 10 dinara po kilovatu“, kaže Bojan Kosanović, stanovnik Ekonomije 3.
Međutim, on dodaje da se dešava da neki računi idu i do 23 dinara po kilovatu. Bojan nije usamljen u nerazumevanju računa za struju.
„Na utrošenih 100 kilovata, recimo, ovog meseca dobiješ račun 1.700 dinara, a sledećeg meseca za iste kilovate dobiješ, recimo, 2.500 hiljade“, kaže Ondrej Očenaš, stanovnik Ekonomije 1.

U Opštini Bač ne poriču da postoje problemi u obračunu potrošnje, ali ističu da su oni prvenstveno posledica postojanja nadoknada koje se plaćaju EPS-u, a koje nisu u direktnoj vezi sa brojem potrošenih kilovata.
„Problem je u tome što se električna energija, osim potrošene električne energije, naplaćuje i kroz vid angažovane snage i ona se deli srazmerno broju domaćinstava“, objašnjava predsednik opštine Bač Dragan Stašević.

Zbog postojanja jedne merne grupe, teret veće angažovane snage u pojedinim domaćinstvima, na kraju plaćaju svi. Dodatni problem u merenju individualne potrošnje predstavlja to što interna brojila nisu baždarena više decenija.
„Veoma su stari, nisu održavani, ne mogu čak ni da posluže kao pravo i zvanično merilo za obračunavanje električne energije za ta domaćinstva“, tvrdi Stašević.

Ekonomija

Stanovnici Ekonomija rešenje vide u legalizaciji internih brojila. Međutim, takvo rešenje nije moguće. U Elektrodistribuciji Sombor su nam dali objašnjenje i zbog čega:
„Brojila na Ekonomiji 1 i 3 su ugrađena najvećim delom u samim objektima, a table na kojima se nalaze brojila ne odgovaraju sadašnjim zakonskim propisima. Po sadašnjim propisima brojila se ne mogu nalaziti u objektu kupca već na regulacionoj liniji ili na najbližem stubu“.

Poznato je da u Srbiji većina domaćinstava ne ispunjava naveden propis. Međutim, u ED Sombor kažu da:
„Kod postojećih kupaca koji imaju brojilo unutar svog objekta, a nemaju nikakve zahteve za radove oko brojila, ne izmeštaju se brojila na regulacionu liniju“.
Kako nadležni tvrde, troškovi izgradnje neophodne infrastrukture nisu uopšte zanemarljivi, a novi priključak bi svako domaćinstvo koštao više od 100.000 dinara.
Vrednost energetskih objekata koje treba izgraditi na Ekonomiji 3 iznosi 5.000.000 dinara, a na Ekonomiji 1 8.000.000 dinara.

Prema rečima predsednika Staševića, ali i nadležnih u ED Sombor, dodatni problem u pronalaženju rešenja za te stanovnike je što domaćinstva u kojima bivši radnici „Agrobačke“ u restrukturiranju žive nisu u njihovom vlasništvu.
„Trenutno ima 50 stanovnika, svako poseduje individualno brojilo i svako je vlasnik svog stana. Kupili smo ga, odnosno otkupili od firme koju smo prethodno pomenuli“, kaže Monika Tompa.

U Ekonomiji 1 je stanje malo drugačije.
„Polovina stanova je u našem vlasništvu. Zgrada iza mene ne znam kome pripada, ali nije u privatnom vlasništvu“, kaže Ondrej Očenaš.
Međutim, u razgovoru s predsednikom opštine smo saznali da, ako vlasništvo bude najveći problem, imaju dogovor sa ED da neće gledati da li je formalno-pravno neko vlasnik objekta ili nije.
Zbog toga, ali i zato što nisu u mogućnosti da sami finansiraju troškove priključenja, stanovnici Ekonomija su pomoć tražili od lokalne vlasti. Odgovor je da su to znatno velika sredstva za jednu tako malu opštinu. Stanovnici Ekonomija svesni su činjenice da opština nije ni dužna da plaća troškove priključenja na regularnu mrežu elektrodistribucije. Nezadovoljstvo, ipak, postoji jer su njihova naselja ostala po strani 2008. godine kada je rešen isti problem sa strujom u susednim selima.
„Tadašnji predsednik je kontaktirao sa pokrajinskom Vladu koja mu je odobrila sredstva za tu namenu i oni su njima uradili struju, rešili su im problem, s tim da u tim sredstvima smo se pominjali i mi.

Pokušali smo da proverimo da li je to baš tako, ali nam je predsednik opštine rekao da nema saznanje o tome da li su odobrena sredstva uključivala i Ekonomiju 1 i 3. Odgovor nismo dobili ni iz Vlade Vojvodine. Dodatno nezadovoljstvo stanovnika javilo se i zbog toga što su izvesno vreme morali da plaćaju račun za struju sa svrhom uplate donacija, bez objašnjenja zašto je to tako.
„Jeste, u periodu od juna 2011. do polovine 2012. godine su građani Ekonomije 1 plaćali račun za struju sa svrhom uplate donacija. Zašto je to bilo tako, ja nemam informaciju“, kaže predsednik opštine i dodaje da bi taj najbolje mogao da odgovori na to pitanje onaj ko je 2011/2012. rukovodio opštinom. Tadašnji predsednik opštine Tomislav Bogunović nije bio voljan da nam odgovori zbog čega je doneta takva odluka.

Dok se traga za trajnim rešenjem problema, građanima Ekonomije 1 i 3 preti isključenje struje. Pojedini stanovnici nisu u stanju da na vreme izmiruju račune, a s obzirom na to da se razlika u kilovatima na glavnom brojilu i internim ravnomerno raspoređuje na sve stanovnike, isključenje struje preti svim domaćinstvima. Posle naše posete Baču, između Opštine i stanovnika Ekonomija dogovoreno je da se formira udruženje građana. Kao pravni subjekt, udruženje bi moglo da konkuriše za donacije ili druge vidove finansiranja i na taj način obezbedi sredstva za pokrivanje troškova priključenja na regularnu mrežu elektrodistribucije. Drugo rešenje bi bilo otplaćivanje troškova u više rata, ukoliko bi ED Sombor izašao u susret građanima. Ostaje da se vidi da li će udruženje, uz pomoć Opštine Bač, uspeti da obezbedi sredstva i reši ovaj dugogodišnji problem.

Disclaimer_za_PS_sajt_final

Agrobačka u restrukturiranju bivši radnici Agrobačke naselje Ekonomija 1 naselje Ekonomija 3 opština Bač računi za struju u naseljima Ekonomija 1 i 3 stanovnici naselja Ekonomija 1 i 3 u Baču veliki računi za struju
Share. Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

Slični tekstovi

Kako da dobijete povraćaj novca zbog nezakonitog odlaganja početka grejne sezone?

Kalkulator – Da li Vam Infostan naplaćuje grejanje za više kvadrata nego što imate?

Da li su Vam Beogradske elektrane grejanje naplatile 35.000 dinara više nego što su smele?

Leave A Reply Cancel Reply

Najpopularniji tekstovi
27/11/2019

Koje su mane šporeta sa staklokeramičkom pločom?

24/01/2016

Kako najlakše proveriti ko je vlasnik nepokretnosti?

28/09/2014

Privremena odjava strujomera, trajne posledice

15/12/2016

Da li se isplati grejanje pomoću toplotne pumpe?

Zakoni
Zakon o zaštiti potrošača

Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga

Preporučujemo za gledanje
Film Siti (Fed Up)
Film Zavera sijalica (The Light Bulb Conspiracy)
Prijem telefonskih poziva

Ukoliko Vam je potrebna pomoć možete nas pozvati radnim danima od 10 do 12 časova na:
069 / 2 415 485 ili 011 / 2 415 485

Adresa i elektronska pošta:

Udruženje Zaštita potrošača
Preševska 61
11160 Beograd 74

Elektronska pošta:
prigovori@zastitapotrosaca.com
office@zastitapotrosaca.com

Radno vreme i prijem potrošača

Radno vreme Savetovališta potrošača je radnim danima od 9:00 do 17:00 časova.
Lični prijem vršimo isključivo uz zakazivanje.
Ukoliko želite lični prijem, molimo pozovite nas na 069 / 2 415 485 između 10 i 12 kako bi zakazali prijem.

© 2011. - 2022. Potrošački savetnik - Zaštita potrošača Autorska prava pripadaju Nenadu Bumbiću

Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.