Close Menu
  • Automobili
  • Banke
  • Komunalije
  • Hrana
  • Tehnika
  • Putovanja
  • Razno
  • Podnesite žalbu
  • Ko nas finansira?
Facebook X (Twitter) Instagram
NOVO
  • Da li ste i Vi izloženi Greenwashing-u?
  • Šta stoji iza eko-kampanja kompanija u Srbiji?
  • Da li plastika zaista može da se reciklira?
  • 80% plastičnih kesa, koje najčešće kupujemo u prehrambenim prodavnicama, je znatno tanje od dozvoljenog
  • Kako da dobijete povraćaj novca zbog nezakonitog odlaganja početka grejne sezone?
  • Kalkulator – Da li Vam Infostan naplaćuje grejanje za više kvadrata nego što imate?
  • Da li su Vam Beogradske elektrane grejanje naplatile 35.000 dinara više nego što su smele?
  • Izračunajte koliko su Vam Beogradske elektrane naplatile grejanje više nego što su smele
Facebook X (Twitter) YouTube
Potrošački savetnik – Udruženje Zaštita potrošača
  • Automobili
  • Banke
  • Komunalije
  • Hrana
  • Tehnika
  • Putovanja
  • Razno
  • Podnesite žalbu
  • Ko nas finansira?
Potrošački savetnik – Udruženje Zaštita potrošača
Vi ste na:Home»Komunalije»Šta sve pod stavkom „održavanje zgrade“ plaćate, a ne dobijate?

Šta sve pod stavkom „održavanje zgrade“ plaćate, a ne dobijate?

5
By Nenad Bumbić on 12/05/2015 Komunalije

Stanari većina zgrada u Srbiji su dosad uplatili više miliona dinara javnim preduzećima na ime usluge održavanja zgrade, a da pri tom ne znaju šta ta stavka na računima podrazumeva i gde se novac od uplata sliva. Posledica toga je većina zgrada izgleda kao da ih niko ne održava, a da stanari sami finansiraju razne popravke u svojim zgradama, iako bi to, bez dodatnih nadoknada, trebalo da obavi javno komunalno preduzeće.

Gradsko stambeno

Koliko sredstava zaista uplaćujemo najbolje može da se vidi na primeru jednog prosečnog stana i zgrade u Beogradu.

Vlasnici stanova od 60 kvadrata u zgradi sa liftom održavanje plaćaju oko 550 dinara mesečno. Od ove nadoknade Gradsko stambeno samo od jednog solitera sa 120 stanova godišnje prihoduje oko 630.000 dinara. U beogradskom „Gradskom stambenom“ kažu da stanari svakog dana u toku radnog vremena mogu da podnesu pisani zahtev za uvid u to koliko na računu njihove zgrade ima sredstava, ali i da moraju da znaju da čak iako imaju sredstva na računu ta sredstva.

„Ne predstavlja sredstva koja stanari mogu podići kao sa bankovnog računa i iskoristiti za neku transakciju. To su sredstva koja isključivo mogu biti upotrebljena za održavanje zgrade.“
– Kažu u „Gradskom stambenom“.

Pored ograničenja pri raspolaganju sredstvima postoje ograničenja i kada su u pitanju radovi koji mogu da se finansiraju iz ovih sredstava. Novac od mesečnih uplata može da bude iskorišćen prvenstveno za sledeće radove:

Sanaciju krova usled prokišnjavanja do 10 m2 površine, obijanje fasade koja je sklona padu, odglavljivanje ljudi iz lifta, kao i zamena i odgušenje vodovodnih i kanalizacionih cevi. – Dodaju iz „Gradskog stambenog“.

Nadležne u „Gradskom stambenom“ smo pitali: šta se dešava kada je stanarima zgrade potrebna neka od njihovih usluga, a fond zgrade je u minusu? U „Gradskom stambenom“ su nam rekli sledeće:

„Bez obzira na to da li trenutno neka skupština stanara ima akumuliranih sredstava, ili je čak u „minusu“, JP „Gradsko stambeno“ će uvek odmah izvesti sve one radove koji mogu da ugroze nečiju bezbednost.“

Nadležne u „Gradskom stambenom“ smo pitali i da li iz akumuliranih sredstava može da se obnovi fasada ili da se zamene liftovi, ako su do te mere dotrajali da im je neophodna kompletna zamena. Odgovoreno nam je:

„Iz akumuliranih sredstava se mogu finansirati svi pomenuti radovi, ukoliko tih sredstava ima dovoljno, i ukoliko radove izvodi naše preduzeće. U tom slučaju stanarima se šalje obaveštenje da oni ne moraju da izdvajaju nikakva dodatna sredstva, a za potpisivanje ugovora dovoljna je odluka o prihvatanju obaveštenja koja podrazumeva potpis i pečat Predsednika skupštine zgrade.

Međutim, ako nema dovoljno sredstava, već iz fonda zgrade može da se pokrije samo deo troškova predviđenih radova, u tom slučaju:

„Stanarima se šalje ponuda da plate razliku između ukupne cene radova i iznosa akumuliranih sredstava. U tom slučaju, za potpisivanje ugovora neophodno je da nam bude dostavljena odluka o prihvatanju naše ponude na zakonom propisan način. Naše preduzeće nudi im mogućnost plaćanja na do 24 mesečne rate, bez kamate.“

Kakve su posledice neodržavanja zgrada, najbolje ilustruju primeri građana koji su pretrpeli teške telesne povrede zbog delova fasade koji su pali na njih. Trenutno je u glavnom gradu, zbog navodnog nedostatka sredstava praktično jedini vid „održavanja“ fasade taj da Gradsko stambeno plati alpinistima da obiju delove fasade koji su dotrajali.

Postavlja se pitanje da li je to zaista jedino rešenje za koje se ima sredstava. Ako se zna da stanari solitera koji smo uzeli za primer, godišnje uplate preko 630.000 dinara za održavanje zgrade, a za dvadeset godina preko 12.500.000 onda je svakako čudno da se za taj period nije skupilo dovoljno novca da se bar jednom zamene liftovi bez učešća stanara ili da se fasada obnovi.

Čudno je i to što su stanari gotovo svih zgrada do sada odvojili višemilionske iznose za održavanje, a da njihove zgrade uprkos tome izgledaju, najblaže rečeno, kao da ih niko ne održava.

Jasno je da se problem održavanja zgrada neće rešiti dok same skupštine stanara ne počnu od Gradskog stambenog preduzeća bar jednom godišnje da traže detaljne izveštaje o radovima koji su finansirani njihovim sredstvima, kao i o iznosu novca na svom računu pri ovom komunalnom preduzeću. Pored toga neophodno je da se stanari i njihove skupštine bar jednom godišnje dobro informišu koje popravke i druge radove je Gradsko stambeno dužno da obavi.

Na donjem linku se može preuzeti

Spisak radova Gradsko stambeno dužno da izvede na zahtev stanara.

Share. Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

Slični tekstovi

Kako da dobijete povraćaj novca zbog nezakonitog odlaganja početka grejne sezone?

Kalkulator – Da li Vam Infostan naplaćuje grejanje za više kvadrata nego što imate?

Da li su Vam Beogradske elektrane grejanje naplatile 35.000 dinara više nego što su smele?

5 коментара

  1. Srdjan on 14/02/2016 19:58

    Nama su obili fasadu u Bulevaru kralja Aleksandra, bez naše saglasnosti i znanja,Čak su pozvali i rekli da smo mi tj.neko iz zgrade pozvao da se to obije.Rekao je da prekinu odmah sa radovima,nisu poslušali i olupali ono što su oni mislili da treba.Sad je Bulevar bez celih fasad a mi stanari smo sada ti koji moraju iz svog džepa da plaćaju sređivanje fasade koja nije baš jeftina.Bezobrazni su iz Javnih preduzeća,nikakvu korist nemamo od njih,a nametnuti su nam da oni kao popravljaju.Voda stiže kao da imamo bazene ili spa centre.Platane po bulevaru zalevaju sa našom vodom koju mi plaćamo i cevi su nam stare.To im je odgovor.

    Reply
    • Ratomir jeremic on 06/02/2020 19:45

      Ozbiljan problem su liftovi. Kada je jedan lift a kvari se svaki treci dan, stanari se zaglavljuju svakodnevno a poziv za popravku mozete uputiti samo do 15,30h. A vikendom se samo oglavljuju stanari. Mi placamo odrzavanje lifta redovno kroz objedinjenu naplatu a uslugune dobijamo neprekidno. Da li se iz racuna infostana moze iskljuciti placanje lifta ako on ne radi jednu trecinu vremena u mesevu? Verovatno ne, to je klopka za gradjane da morate platiti i uslugu koju ne dobijate? Pisao sam navodno odgovormima koje ne mozete fobiti telefomom, koji primaju stranke samo u radmo vreme dva sata i ne moze se ustanoviti ko je zaista odgovorsn. Ima se utisak da je dve organizpvano da covek digne ruke jos ako je bolestan i star to je jedino resenje. Kol centar samo daje informacije da ne znakada ce doci majstori i da misu odgovorni ili zaduzeni za bilo sta drugo? Zaista tuzno!

      Reply
  2. Sasa on 29/03/2016 13:39

    Stanari zgrada pre nego sto sklope ugovor obavezno se moraju raspitati koje reference koja agencija ima i koliko postoji.

    Reply
    • cistac on 06/05/2016 10:14

      ne samo da se raspitaju nego i da provere da li doticna agencija ima potrebne sertifikate, kako izgledaju pogledati ovde http://www.invekta.rs/sertifikati/

      Reply
  3. Predfrag on 13/08/2019 12:12

    Netacno. Radovi koje je Gradsko stambeno duzno da izvrsi su navedeni u ugovoru izmedju stambene zajednice (skupstine stanara, kucnog saveta) i Gradskog stambenog.

    Reply
Reply To Ratomir jeremic Cancel Reply

Najpopularniji tekstovi
06/12/2021

Koje su mane novih veš-mašina?

30/05/2017

Kako izbeći proizvode koji izazivaju rak

15/12/2022

Da li ste i Vi izloženi Greenwashing-u?

16/09/2022

Kako da tužim Beogradske elektrane i Grad Beograd zbog prekomerne naplate grejanja?

Zakoni
Zakon o zaštiti potrošača

Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga

Preporučujemo za gledanje
Film Siti (Fed Up)
Film Zavera sijalica (The Light Bulb Conspiracy)
Prijem telefonskih poziva

Ukoliko Vam je potrebna pomoć možete nas pozvati radnim danima od 10 do 12 časova na:
069 / 2 415 485 ili 011 / 2 415 485

Adresa i elektronska pošta:

Udruženje Zaštita potrošača
Preševska 61
11160 Beograd 74

Elektronska pošta:
prigovori@zastitapotrosaca.com
office@zastitapotrosaca.com

Radno vreme i prijem potrošača

Radno vreme Savetovališta potrošača je radnim danima od 9:00 do 17:00 časova.
Lični prijem vršimo isključivo uz zakazivanje.
Ukoliko želite lični prijem, molimo pozovite nas na 069 / 2 415 485 između 10 i 12 kako bi zakazali prijem.

© 2011. - 2022. Potrošački savetnik - Zaštita potrošača Autorska prava pripadaju Nenadu Bumbiću

Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.