Close Menu
  • Automobili
  • Banke
  • Komunalije
  • Hrana
  • Tehnika
  • Putovanja
  • Razno
  • Podnesite žalbu
  • Ko nas finansira?
Facebook X (Twitter) Instagram
NOVO
  • Da li ste i Vi izloženi Greenwashing-u?
  • Šta stoji iza eko-kampanja kompanija u Srbiji?
  • Da li plastika zaista može da se reciklira?
  • 80% plastičnih kesa, koje najčešće kupujemo u prehrambenim prodavnicama, je znatno tanje od dozvoljenog
  • Kako da dobijete povraćaj novca zbog nezakonitog odlaganja početka grejne sezone?
  • Kalkulator – Da li Vam Infostan naplaćuje grejanje za više kvadrata nego što imate?
  • Da li su Vam Beogradske elektrane grejanje naplatile 35.000 dinara više nego što su smele?
  • Izračunajte koliko su Vam Beogradske elektrane naplatile grejanje više nego što su smele
Facebook X (Twitter) YouTube
Potrošački savetnik – Udruženje Zaštita potrošača
  • Automobili
  • Banke
  • Komunalije
  • Hrana
  • Tehnika
  • Putovanja
  • Razno
  • Podnesite žalbu
  • Ko nas finansira?
Potrošački savetnik – Udruženje Zaštita potrošača
Vi ste na:Home»Hemikalije»Koliko opasnih hemikalija imamo u krvi?

Koliko opasnih hemikalija imamo u krvi?

0
By Nenad Bumbić on 30/11/2018 Hemikalije, Razno

Grinpis je sproveo istraživanje sa ciljem da se utvrdi koliko opasnih hemikalija imamo u našim telima. U  istraživanju je učestvovala 91 osoba u čijoj krvi je nađeno čak 46 hemikalija koje se prirodno ne bi trebalo da se nalaze u ljudskom telu. Kod svih osoba pronađene su hemikalije koje mogu izazivati rak, hormonalne poremećaje i niz drugih bolesti.

Opasne hemiklaije u naša tela dospevaju preko proizvoda koje svakodnevno koristimo, kao što su: kozmetika, igračke, sredstva za čišćenje, osveživači. Biohemičarka Jelena Milić iz udruženja Alternativa za bezbednije hemikalije nije dala ohrabrujući odgovor na naše pitanje: kako možemo da sprečimo da štetne supstance dospeju u naše telo.

„Ne možemo da izbegnemo kontakt sa hemikalijama, ali možemo znatno da smanjimo izloženost tim hemikalijama pravilnim izborom proizvoda koje kupujemo u prodavnici. Kada kupujemo proizvod bitno je da gledamo etiketu tog proizvoda i da pokušamo da kupimo… da izaberemo proizvode koji nemaju takozvani piktogram odnosno oznaku opasnosti koju proizvod nosi.“

U ALHemu su nam, na primeru tri deterdženta za pranje sudova, pokazali kako na osnovu oznaka na etiketi možemo da izaberemo bezbedniji proizvod.

Na prvom proizvodu ne nalazi se ni jedan znak, na drugom se nalazi znak uzvika, a na poslednjem slika epruvete iz koje ističe tečnost na ruku (što znači da je proizvod korozivan).

Fairy Frosch Fros Time Deterdženti

Piktogram_Korozija_Epruveta_GHSJelena Milić kaže da postoje jednostavan način da se izabere deterdžent.

„Ako već ne možemo da pronađemo odgovarajući proizvod bez znaka upozorenja odnosno bez  piktograma tada je bolje da biramo proizvode koji sadrže na svojoj etiketi grafički prikaz uzvičnika, bolje nego proizvodi koji sadrže onu da kažem… razbijenu epruvetu.“

Znak slomljene epruvete upozorava da proizvod može da izazove trajna oštećenja, kao što su: gubitak vida, ili trajni ožiljci na koži, dok znak uzvika upozorava da proizvod može da izazove blaže probleme poput iritacije kože.Piktogram - Znak uzvika

Znak uzvika se tek nedavno pojavio na velikom broju proizvoda koje koristimo već decenijama i većina nas smatra da nismo imali ozbiljnih tegoba tokom njihovog uobičajenog korišćenja. Jelenu Milić smo pitali da li treba da nastavimo da koristimo kućne hemikalije onako kako smo ih koristili do sada i da praktično ne moramo da obraćamo pažnju na novi znak.

„Nikako ne treba ignorisati znak uzvika na etiketama hemijskih proizvoda zato što ovaj znak govori o tome da ovakav proizvod izaziva iritaciju oka, kože, ali i može da izazove alergijske reakcije na koži .

Proizvodi sa znakom uzvika kod većine osoba neće izazvati nikakve posledice, ako ih koriste jednom ili par puta sa dužim pauzama. Ipak to ne znači da su potpuno sigurni.

„Naše telo vremenom postaje sve osetljivije na takav proizvod i onda tek posle određenog vremena mi vidmo reakcije, vrlo često ne znamo uopšte odakle su se pojavile  i zašto baš sad i od čega kada nismo ništa novo promenili u korišćenju stvari oko nas.“

Kada kupujemo, trebalo bi uvek da pogledamo i etikete, ali ne da bismo čitali ono čime proizvođači žele da nas navedu da mislimo da njihovi proizvodi imaju neke pozitivne karakteristike.

„Na primeru ova tri deterdženta možemo videti  da su dva od tri deterdženta na prednjoj etiketi označeni kao Sensitive, odnosno kao proizvodi koji su nežni ili nežniji za našu kožu dok ovaj jedan nije tako obeležen. Međutim kada pogledamo grafičke prikaze opasnosti videćmo da samo proizvod koji nije obeležen kao senzitivan, samo on nema taj grafički prikaz za opasnost proizvoda i na osnovu toga možemo zaključiti da je ustvari bolje da kupimo proizvod koji bez obzira što napred ne piše da je on senzitivan, bitno je da pozadi na deklaraciji nema grafički prikaz opasnosti.“

Osim natpisa na pogrešnu odluku potrošače navode i razni mirisi. Kupci često proizvode poput omekšivača biraju na osnovu mirisa, a ne znakova upozorenja ili njihovog sastava. Veštački mirisi su često uzrok zdravstvenih problema. Mirisne sveće i osveživači prostorija često u sebi sadrže hemikalije za koje je dokazano da izazivaju senzibilizaciju respiratornih organa ili kože, odnosno alergijske reakcije, astmu ili probleme sa disanjem.  Jelena Milić dodaje

Posebno je opasno da takve proizvode koriste trudnice i dojilje. Na jednom istraživanju koje je sprovedeno na 2.000 trudnica i dojilja pokazano je da su hemikalije iz ovakvih proizvoda doprinosile razvoju problema sa disanjem, alergijama i razvoju astme. Takođe, hemikalije iz osveživača i mirisnih sveća su bile pronađene i u majčinom mleku kojima su dojilje hranile svoju decu.

Kada odaberete miris koji Vam se sviđa trebalo bi da pogledate da li na pakovanju postoji neko obaveštenje o alergijskim reakcijama, ili znak upozorenja.

Na sajtu ALHema možete da vidite šta znakovi upozorenja na hemikalijama tj. piktogrami tačno znače, a svoje poznavanje piktograma možete da proverite tako što ćete probati da rešite kratak kviz.

ALHem Jelena Milić piktogrami Frosch Fairy Time Sensetive deterdžent
Share. Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

Slični tekstovi

80% plastičnih kesa, koje najčešće kupujemo u prehrambenim prodavnicama, je znatno tanje od dozvoljenog

Energetske prevare kupaca stanova uz pomoć Henkela

Da li je bolje kupiti stan u zgradi sa toplotnom pumpom ili sa klasičnim centralnim grejanjem?

Leave A Reply Cancel Reply

Najpopularniji tekstovi
06/12/2021

Koje su mane novih veš-mašina?

11/05/2014

Neregistrovani uređaj koji leči sve

27/11/2019

Koje su mane šporeta sa staklokeramičkom pločom?

28/05/2018

Kako lopovi mogu da Vam ukradu 1.800.000 RSD preko mobilnog

Zakoni
Zakon o zaštiti potrošača

Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga

Preporučujemo za gledanje
Film Siti (Fed Up)
Film Zavera sijalica (The Light Bulb Conspiracy)
Prijem telefonskih poziva

Ukoliko Vam je potrebna pomoć možete nas pozvati radnim danima od 10 do 12 časova na:
069 / 2 415 485 ili 011 / 2 415 485

Adresa i elektronska pošta:

Udruženje Zaštita potrošača
Preševska 61
11160 Beograd 74

Elektronska pošta:
prigovori@zastitapotrosaca.com
office@zastitapotrosaca.com

Radno vreme i prijem potrošača

Radno vreme Savetovališta potrošača je radnim danima od 9:00 do 17:00 časova.
Lični prijem vršimo isključivo uz zakazivanje.
Ukoliko želite lični prijem, molimo pozovite nas na 069 / 2 415 485 između 10 i 12 kako bi zakazali prijem.

© 2011. - 2022. Potrošački savetnik - Zaštita potrošača Autorska prava pripadaju Nenadu Bumbiću

Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.