Close Menu
  • Automobili
  • Banke
  • Komunalije
  • Hrana
  • Tehnika
  • Putovanja
  • Razno
  • Podnesite žalbu
  • Ko nas finansira?
Facebook X (Twitter) Instagram
NOVO
  • Da li ste i Vi izloženi Greenwashing-u?
  • Šta stoji iza eko-kampanja kompanija u Srbiji?
  • Da li plastika zaista može da se reciklira?
  • 80% plastičnih kesa, koje najčešće kupujemo u prehrambenim prodavnicama, je znatno tanje od dozvoljenog
  • Kako da dobijete povraćaj novca zbog nezakonitog odlaganja početka grejne sezone?
  • Kalkulator – Da li Vam Infostan naplaćuje grejanje za više kvadrata nego što imate?
  • Da li su Vam Beogradske elektrane grejanje naplatile 35.000 dinara više nego što su smele?
  • Izračunajte koliko su Vam Beogradske elektrane naplatile grejanje više nego što su smele
Facebook X (Twitter) YouTube
Potrošački savetnik – Udruženje Zaštita potrošača
  • Automobili
  • Banke
  • Komunalije
  • Hrana
  • Tehnika
  • Putovanja
  • Razno
  • Podnesite žalbu
  • Ko nas finansira?
Potrošački savetnik – Udruženje Zaštita potrošača
Vi ste na:Home»Tehnika»Kako izabrati dobru LED sijalicu?

Kako izabrati dobru LED sijalicu?

0
By Milos on 10/04/2017 Tehnika

U reklamama za LED sijalice ističe se da one, u odnosu na klasične, troše i preko devet puta manje energije, traju do 50.000 sati i nisu štetne po zdravlje, pa zaista ne postoji ni jedan razlog da odmah ne počnemo da ih koristimo. Zbog svega toga je EU 2012. godine zabranila prodaju klasičnih sijalica sa užarenim vlaknom.

Međutim, profesor Elektrotehničkog fakulteta Miomir Kostić ističe da je zabrana doneta isključivo zbog energetske efikasnosti i da je pri donošenju odluke potpuno zanemareno rasprostranjeno mišljenje među stručnjacima da su sijalice zasnovane na novoj tehnologiji poput LED-a lošije po naše zdravlje nego klasične:

„Meni je stvarno nezamislivo da je Evropska Unija to uradila jer opravdanja za to nema. Stare dobre sijalice imaju najkvalitetniju svetlost i sa aspekta boje svetlosti. Emituju svetlost toplo bele boje i sa aspekta raspoznavanja boja.“ -Ističe profesor Kostić.

On dodaje da klasične sijalice zaista nisu energetski efikasne.:

„Samo 10% utrošene električne energije se pretvara u svetlost i kratko traju. Oko 1.000 sati.“

Međutim, profesor Miomir Kostić i profesorka Lidija Đokić sa Arhitektonskog fakulteta smatraju da loša energetska efikasnost klasičnih sijalica ne može biti dovoljan razlog da se zabrani njihova prodaja, niti opravdanje da se propagira zamena starih sijalica novim, zasnovanim na LED tehnologiji, u svim prostorijama u kojima borave ljudi. Po mišljenu Miomira Kostića ne sme se zanemariti činjenica da većina LED sijalica emituje svetlost u kojoj je plava boja mnogo zastupljenija nego u dnevnoj svetlosti, ali i svetlosti klasičnih sijalica. Problem je u tome što plava svetlost ima značajan uticaj na funkcionisanje našeg tela.

Led Sijalice.wmv_000330479

„Priroda je kroz stotine hiljada godina regulisala taj biološki časovnik čoveka, znači kada se spusti mrak počne da se luči melatonin koji izaziva pospanost. E ta komponenta plave boje upravo značajno smanjuje lučenje melatonina i dešava se suprotan proces. Čovek umesto da normalno bude pospan i da dobije potrebu da spava on biva budan i ima probleme sa snom. Problem sa snom povećava umor, razdražljivost, slabi imuni sistem što je vrlo važno i kažu postoji opasnost od ozbiljnih oboljenja.“- Navodi profesor Elektrotehničkog fakulteta Miomir Kostić.

Potrošači teško mogu da primete da li neka LED sijalica daje plavičastu svetlost, jer ono što naše oko vidi naš mozak prilagođava onome što očekujemo da vidimo. Kada boravimo u prostoriji koja je osvetljena lošim LED sijalicama, svetlost sijalice vidimo kao takozvanu hladnu belu boju i ne vidimo da je ta svetlost plavičasta.

Za demonstraciju razlike u svetlosti koju emituju različiti tipovi sijalica profesorka Đokić koristi beli ormar u kojem su instalirane raznovrsne sijalice. Da smo u sobi kojau osvetljava jedna od tih sijalica mi bismo njenu svetlost mahom doživljavali kao sličnu beloj dnevnoj svetlosti.

Led Sijalice.wmv_000229788

Međutim, kada su različite sijalice jedna pored druge, a iza njih je čista bela površina, jasno se vidi da neke daju plavičastu, neke sivkastu, neke žućkastu, a neke belu svetlost.

„Nekada nije bilo važno da se zna koja je boja svetlosti sijalice koju kupujemo jer je ona bila jedinstvena. Sijalice sa užarenim vlaknom imaju jednu, jedinstvenu boju svetlosti tako da taj podatak nije bio značajan. Nama je bila  važna samo snaga i mi smo kupovali sijalice po snazi.“

Kod modernih sijalica važniji je podatak o boji svetlosti nego o snazi, jer na osnovu njega znamo da li je prikladno koristiti sijalicu u prostoriji u kojoj duže boravimo ili recimo učimo. Jedan od načina na koji možete da zaključite kakvu svetlost će dati neka sijalica jeste podatak o temperaturi svetlosti sijalice koja se izražava u kelvinima.

„Topla boja svetlost je temperatura boje od 2.700 do 3.300 Kelvina za neutralnu boju smatramo temperaturu boje od 3.300 do 5.300 Kelvina. Ono što je preko 5.300 nazivamo hladnom bojom svetlosti. Viša temperatura boje znači hladnije tonove svetlosti.“

Led Sijalice.wmv_000097250

Profesor Kostić kaže da kada odlučujemo da li da kupimo neku LED ili štedljivu sijalicu prvo treba da pogledamo podatak o temperaturi svetlosti koji je često istaknut na pakovanju.

„Za potrebe stanovanja preporučujem da taj broj bude blizu 3.000 Kelvina, znači broj je 3.000 ili 2.700. Bližu 3.000, i to znači da se radi o LED čipu koji ima najmanje prisustvo te negativne plave svetlosti. U radnim prostorijama treba koristiti LED cevi koje zamenjuju fluo cevi gde taj broj treba da bude oko 4.000 Kelvina i izvan toga uslovno ajde i do četiri i po hiljade ne treba kupovati niti ugrađivati LED izvore svetlosti bilo gde u unutrašnjem prostoru. Isto važi i za spoljni prostor.“

Problem je u tome što u Srbiji nije obavezno da podatak o temperaturi svetlosti mora da bude istaknut na deklaraciji sijalica. Kod nas ne postoji ni akreditovana laboratorija koja bi proverila da li je podatak o temperaturi tačan, što neodgovorni trgovci obilato koriste. Naime proizvodnja LED sijalice koja daje svetlost temperature od preko 4.500K je osetno jeftinija od proizvodnje sijalice čija je temperatura svetlosti slična klasičnoj sijalici. Na pakovanjima sijalica se često namerno navode pogrešni podaci kako bi kupci mislili da kupuju bolju sijalicu.

Po rečima naših sagovornika, da bi bili sigurni kakvu sijalicu kupuju,  kupci sami moraju provere kakva je priroda svetlosti koju ona daje. Srećom postoji lak način na koji to može da se uradi.

„Ako postavimo beli papir pored izvora svetlosti, možemo po tragu svetlosti na tom papiru videti da li je tople, neutralne ili hladne boje. Ton koji je žućkast prikazuje nam ton svetlosti tople boje. Ton može biti neutralan, znači čista bela svetlost ili hladne boje kada je ta svetlost plavičasta, sivkasta.“-Navodi profesorka Lidija Đokić sa Arhitektonskog fakulteta.

Ako je svetlost plavičasta ili sivkasta tu sijalicu ne treba koristiti za osvetljavanje prostora u kojem duže boravimo – za to su pogodne sijalice koje imaju žućkast ton tj. klasične sijalice. Za osvetljavanje prostora u kojem učimo ili radimo pogodno je koristiti sijalice koje daju neutralnu belu boju tj. one na čijim je pakovanjima navedeno da je temperatura svetlosti od oko 4.000 Kelvina. Pre kupovine više istih sijalica poželjno je prvo uzeti jednu sijalicu i pomoću belog lista papira ispitati kakva su svojstva svetlosti koju ona emituje.

Grad Beograd Ministarstvo podrška

ekologija električna energija energetska efikasnost kelvin lampa LED dioda LED sijalica osvetljenje sijalica ušteda žarulja
Share. Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

Slični tekstovi

Da li bojler troši čak 60% struje u Vašem domaćinstvu?

Kako proizvođači lažiraju podatke o energetskoj efikasnosti?

Koje su mane novih veš-mašina?

Leave A Reply Cancel Reply

Najpopularniji tekstovi
06/12/2021

Koje su mane novih veš-mašina?

24/01/2016

Kako najlakše proveriti ko je vlasnik nepokretnosti?

31/05/2015

Da li su kade i saloni za detoksikaciju prevare?

28/05/2018

Kako lopovi mogu da Vam ukradu 1.800.000 RSD preko mobilnog

Zakoni
Zakon o zaštiti potrošača

Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga

Preporučujemo za gledanje
Film Siti (Fed Up)
Film Zavera sijalica (The Light Bulb Conspiracy)
Prijem telefonskih poziva

Ukoliko Vam je potrebna pomoć možete nas pozvati radnim danima od 10 do 12 časova na:
069 / 2 415 485 ili 011 / 2 415 485

Adresa i elektronska pošta:

Udruženje Zaštita potrošača
Preševska 61
11160 Beograd 74

Elektronska pošta:
prigovori@zastitapotrosaca.com
office@zastitapotrosaca.com

Radno vreme i prijem potrošača

Radno vreme Savetovališta potrošača je radnim danima od 9:00 do 17:00 časova.
Lični prijem vršimo isključivo uz zakazivanje.
Ukoliko želite lični prijem, molimo pozovite nas na 069 / 2 415 485 između 10 i 12 kako bi zakazali prijem.

© 2011. - 2022. Potrošački savetnik - Zaštita potrošača Autorska prava pripadaju Nenadu Bumbiću

Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.