• Automobili
  • Banke
  • Komunalije
  • Hrana
  • Tehnika
  • Putovanja
  • Razno
  • Podnesite žalbu
  • Ko nas finansira?
Facebook Twitter Instagram
NOVO
  • Da li ste i Vi izloženi Greenwashing-u?
  • Šta stoji iza eko-kampanja kompanija u Srbiji?
  • Da li plastika zaista može da se reciklira?
  • 80% plastičnih kesa, koje najčešće kupujemo u prehrambenim prodavnicama, je znatno tanje od dozvoljenog
  • Kako da dobijete povraćaj novca zbog nezakonitog odlaganja početka grejne sezone?
  • Kalkulator – Da li Vam Infostan naplaćuje grejanje za više kvadrata nego što imate?
  • Da li su Vam Beogradske elektrane grejanje naplatile 35.000 dinara više nego što su smele?
  • Izračunajte koliko su Vam Beogradske elektrane naplatile grejanje više nego što su smele
Facebook Twitter YouTube
Potrošački savetnik – Udruženje Zaštita potrošača
  • Automobili
  • Banke
  • Komunalije
  • Hrana
  • Tehnika
  • Putovanja
  • Razno
  • Podnesite žalbu
  • Ko nas finansira?
Potrošački savetnik – Udruženje Zaštita potrošača
Vi ste na:Home»Razno»Čak 84% studenata društvenih fakulteta je kompjuterski nepismeno

Čak 84% studenata društvenih fakulteta je kompjuterski nepismeno

0
By Nenad Bumbić on 25/01/2016 Razno

Istraživanje koje je sprovela NVO Zaštita potrošača pokazalo je da čak 84% anketiranih studenata FON-a, FPN-a, Pravnog i Ekonomskog fakulteta nema dovoljnu kompjutersku pismenost. Osnovne stručne termine na engleskom ne zna 72% studenata. Ovakvo stanje je posledica činjenice da skoro nema praktične nastave na tim fakultetima, a većina profesora drži nastavu na način na koji je to rađeno pre više od 30 godina.

Pravni

Zabrinjavajuće je da studenti nisu ni svesni činjenice da su kompjuterski nepismeni. Čak 84% od ukupno 202 anketirana studenta tvrdi da zna da koristi Eksel, jedan od tri osnovna programa iz Majkrosoftovog paketa kancelarijskih programa, koji se nalazi gotovo na svakom računaru. Međutim, samo 14% znalo je da sabere niz od devet brojeva u ovom programu, a manje od 5% studenata zna da izradi najjednostavniji grafik. Po metodologiji Republičkog zavoda za statistiku da bi se osoba mogla smatrati kompjuterski pismenom, mora da zna da uradi četiri zadatka između kojih je i izrada grafika. Po ovom kriterijumu, čak 95% studenata obuhvaćenih fakulteta je nedovoljno kompjuterski pismeno.

Čak 72% anketiranih studenata nije znalo da prevede nijedan od pet osnovnih termina iz svoje struke na engleski jezik. Od 48 anketiranih, samo troje budućih pravnika znalo je kako se na engleskom kaže “član zakona” ili “fizičko lice”, a samo jedan je znao kako se kaže “uredba”.

 

Prema mišljenu Nenada Bumbića iz Zaštite potrošača, ovo je posledica činjenice da fakulteti upisuju znatno više studenta nego što mogu kvalitetno da obrazuju. Mnogim fakultetima nedostaju nastavno osoblje, oprema, pa čak i prostor. Zbog toga je teško organizovati praktičnu nastavu, pa naši akademci nemaju priliku da koriste čak ni osnovne programe tokom školovanja. S druge strane, u razvijenim zemljama se, na primer, statistika izučava tako što studenti rešavaju zadatke u Ekselu ili nekom drugom programu. Kod nas se statistika i dalje uči na isti način kao i pre trideset godina – uz pomoć olovke i digitrona.

U sumornoj slici društvenih fakulteta postoje i svetle tačke. Studenti koji su znali da reše praktične probleme ili da rade u Ekselu su često isticali da su to naučili zahvaljujući profesorima koji su organizovali nastavu kroz praktičan rad.

Problem je samo što na svakom od obuhvaćenih fakulteta, ima tek po jedan ili dva takva profesora. Zbog toga je čak 88% anketiranih studenata navelo da ne zna za primer prakse koja se organizuje na fakultetu. Ovo pokazuje da profesori nisu stimulisani da uvode praktičnu nastavu. Rezultati bi bili još porazniji da nema jednog izuzetka – smer Socijalna politika na Fakultetu političkih nauka. Jedino se na ovom smeru vidi da postoji sistemski napor da se organizuje praksa kroz sve četiri godine studija.

FPN 2

Pored ovog pozitivnog otkrića, na FPN-u smo tokom istraživanja dobili i žalbe da se izbor profesora na tom fakultetu ne vrši na osnovu stručnosti. Tako se navodi aktuelni primer višestrukih pokušaja da se dr Dušan Pavlović izabere u zvanje profesora za oblast ekonomije, iako, kako grupa profesora tvrdi, ima master rad i doktorat iz filozofije. Sa druge strane, dr Pavlović tvrdi da se njegovom izboru protive kolege koje žele da mu se osvete što nije podržan njihov kandidat pri izboru za drugo mesto.

Bez obzira na to ko je u konkretnom slučaju u pravu, ovakvo ponašanje srozava poverenje u FPN kao instituciju, a zajedno sa ostalim rezultatima istraživanja ukazuje na to da bi država na svim fakultetima trebalo da uvede striktne kontrole zakonitosti rada, kao i kvaliteta teorijske i praktične nastave.

Kako ističe Nenad Bumbić iz Zaštite potrošača, potrebno je da Ministarstvo prosvete preispita u kojoj meri fakulteti upisuju više studenata nego što mogu kvalitetno da iškoluju. Takođe, trebalo bi uvesti pravilo da fakulteti dobijaju manje ili više novca u zavisnosti od toga koliko prakse postoji tokom školovanja, i da li je broj studenata koji se školuje za određenu struku zaista usklađen sa potrebama tržišta rada.

U suprotnom, imaćemo sve više akademaca koji će tek na kraju studija i potrošene znatne količine novca shvatiti da nisu kompjuterski pismeni, da ne znaju da rade ono za šta su se školovali, i što je najgore, da nikome nisu potrebni radnici njihovog profila.

EKOF Ekonomsko fakultet FON FPN Kompjuterska pismenost Pravni fakultet Zaštita potrošača
Share. Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

Slični tekstovi

80% plastičnih kesa, koje najčešće kupujemo u prehrambenim prodavnicama, je znatno tanje od dozvoljenog

Kako da dobijete povraćaj novca zbog nezakonitog odlaganja početka grejne sezone?

Energetske prevare kupaca stanova uz pomoć Henkela

Leave A Reply Cancel Reply

Najpopularniji tekstovi
24/01/2016

Kako najlakše proveriti ko je vlasnik nepokretnosti?

17/01/2020

Preko 50% mobilnih telefona prodatih u Srbiji nema garanciju proizvođača

31/05/2015

Da li su kade i saloni za detoksikaciju prevare?

09/02/2016

Hyla usisivač za samo 2.150 €

Zakoni
Zakon o zaštiti potrošača

Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga

Preporučujemo za gledanje
Film Siti (Fed Up)
Film Zavera sijalica (The Light Bulb Conspiracy)
Prijem telefonskih poziva

Ukoliko Vam je potrebna pomoć možete nas pozvati radnim danima od 10 do 12 časova na:
069 / 2 415 485 ili 011 / 2 415 485

Adresa i elektronska pošta:

Udruženje Zaštita potrošača
Preševska 61
11160 Beograd 74

Elektronska pošta:
prigovori@zastitapotrosaca.com
office@zastitapotrosaca.com

Radno vreme i prijem potrošača

Radno vreme Savetovališta potrošača je radnim danima od 9:00 do 17:00 časova.
Lični prijem vršimo isključivo uz zakazivanje.
Ukoliko želite lični prijem, molimo pozovite nas na 069 / 2 415 485 između 10 i 12 kako bi zakazali prijem.

© 2011. - 2022. Potrošački savetnik - Zaštita potrošača Autorska prava pripadaju Nenadu Bumbiću

Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.