Da li se isplati grejanje pomoću toplotne pumpe?

7

Sve više kompanija nudi savremene uređaje za grejanje, koji kuću od preko 100 kvadrata mogu da greju za samo evro na dan ili smanje potrošnju energije za grejanje do 80%. Jedno od takvih rešenja su i toplotne pumpe koje koriste toplotu podzemnih voda, vazduha ili zemlje za grejanje ili hlađenje.

U reklamama se ne pominje da su u većini slučajeva troškovi korišćenja toplotnih pumpi daleko veći od evra na dan zbog utroška električne energije koja pokreće samu pumpu.

Živorad Jovanović, predstavnik firme koja se bavi ugradnjom toplotnih pumpi, na primeru kuće od 150 kvadrata u Šapcu, pokazao je šta je potrebno da uradite da bi se pomoću toplotne pumpe koristila toplota podzemnih voda i koliko to košta:

,,Sama pumpa košta negde oko tri i po, četiri hiljade evra, a ceo sistem otprilike oko sedam hiljada evra”.

Da bi ovakva pumpa uopšte radila potrebno je iskopati bunar. Jovanović tvrdi da se ulaganje isplati nakon najmanje pet godina i da posle ugradnje pumpe, račun za struju u toku grejne sezone za ovaj objekat je mesečno oko 10.000 dinara, dok kako kaže:

,,Ukoliko bi se grejao na električnu energiju plaća oko 20.000 u zimskim periodima mesečno“.- Navodi Jovanović.

Spoljna jedinica sistema toplotnih pumpi koja koristi vazduh kao izvor toplotne energije
Spoljna jedinica sistema toplotnih pumpi koja koristi vazduh kao izvor toplotne energije

Pumpa koju nam je Jovanović pokazao radi po sistemu voda-voda i kako on ističe glavna prednost u odnosu na sisteme koji koriste energiju iz vazduha je to što radi podjednako dobro i na niskim i na visokim temperaturama. Aleksandar Korovljev, inženjer zaposlen u firmi u Zrenjaninu koja se bavi projektovanjem i izvođenjem radova u oblasti klimatizacije, takođe kaže da su pumpe koje koriste toplotu vode efikasnije ali i da su skuplje od pumpi koje koriste vazduh i da je njihovo održavanje komplikovanije, između ostalog i zato što je potrebno u zemlju postaviti izmenjivače toplote koji se vremenom zaprljaju. Korovljev navodi da:

,,Ti izmenjivači posle godinu dve dana ili moraju da se operu da se očiste ili ako je došlo do neke ozbiljnije korozije čak i da se zamene”

Cena novih izmenjivača je, prema njegovim rečima, nekoliko stotina evra, u zavisnosti od snage pumpe. Aleksandar kaže da postoji više vrsta toplotnih pumpi i da su najskuplje toplotne pumpe one koje koriste zemlju kao izvor energije, a najjeftinije one koje koriste vazduh i koštaju oko dve i po hiljade evra.

,,Ove toplotne pumpe gde je toplotni izvor vazduh su dosta jeftinije i jednostavnije za održavanje, praktično kod njih održavanja nema, kada se jednom napravi instalacija, napuni se freon, one rade kao i klima uređaji dugi niz godina.“- Dodaje Korovljev.

Srećko Šević načelnik odeljenja za Energetsku efikasnost Grada Beograda se slažu da su te pumpe najjeftinije, ali navodi da:

„Sistem vazduh-vazduh već kada padnu niže temperature ima problem sa svojim radom.“

Šević ističe da sistem vazduh-vazduh može da se koristi i na temperaturama ispod -20C, ali da njihova efikasnost drastično opada kada se temperatura spusti ispod nule. Tada je potrebno utrošiti više električne energije za rad pumpe koja izvlači toplotu iz hladnog vazduha.

Nataša Ćuković, sa katedre za zelenu arhitekturu Arhitektonskog fakulteta u Beogradu ističe da je neodgovorno tvrditi da je neki sistem toplotnih pumpi bolji u odnosu na drugi:

„Zapravo tih  sistema ne bi ni bilo, jedan bi samo opstao da je on sam po sebi idealan i superiorniji u odnosu na ostale. Osnovni parametar da li ćemo se opredeliti za jednu, drugo ili treće rešenje je konkretna lokacija na kojoj se nalazimo jer oni direktno zavise od tih uslova lokacije i od toga šta, kakav potencijal mi imamo tu gde jesmo. Baš konkretno na tom mestu, možda 200-300 ili 500 metara dalje bi slika bila već drugačija“

Grad Beograd je sproveo istraživanje kojim bi se utvrdilo koji sistemi su najpogodniji za određene delove grada.

„U gradu Beogradu osim leve strane Dunava i Novi Beograd ima jako dobre uslove za korišćenje podzemnih sub geotermalnih voda. To su vode koje imaju temperaturu od 16 do 18 stepeni celzijusa. Ostali delovi grada imaju izvesne potencijale ali ne toliko velike i ostali delovi grada se mogu više  orijentisati na postavljanje sondi.“- Navodi Srećko Šević iz uprave Grada Beograda.

Vrtić „Zvezdana prašina“ na Bežanijskoj kosi koji se greje pomoću toplotnih pumpi.

Sonde koriste pumpe koje crpe energiju iz toplote zemlje. Na Bežanijskoj kosi i u Novom Beogradu tri vrtića se već greju i hlade uz pomoć energije podzemnih voda. Kako nam je Miloš Luković iz predškolske ustanove 11. april pokazao, temperatura podzemne vode ispod vrtića Zvezdana prašina je 15,7 stepeni. To znači da su na tom mestu toplotne pumpe koje rade po sistemu voda-voda dobro rešenje. Miloša smo pitali da li se ispati ugraditi toplotne pumpe. On nam je odgovorio sledeće:

„U principu te toplotne pumpe sigurno će doneti neku uštedu na duži vremenski period, na nekom kratkoročnom periodu ne donose nešto što ljudi očekuju samim ugrađivanjem i puštanjem u pogon tih pumpi ne donosi neku prednost. Potrebno je da prođe dugi niz godina da  bi mi osetili neku uštedu.“

Miloševe reči potvrđuje i primer koji nam je pokazao Živorad Jovanović. Mesečna ušteda je oko 10.000 dinara. Ako se pumpa koristi pet meseci za grejanje, a dva za hlađenje godišnja ušteda je do 600 €, a ceo sistem košta 7.000€. Ako u kući već postoji stari sistem grejanja, investicija će se isplatiti za više od 10 godina. Podaci vlada Kanade i Sjedinjenih Država pokazuju da je realno očekivati da pumpe koje energiju crpe iz vazduha mogu da uštede do 50%, a one koje koriste toplotu zemlje do 65% energije, ali i da uštede često nisu veće od 35%.

Miloša smo pitali i o čemu bi građani koji odluče da ugrade toplotne pumpe trebalo da vode računa:

„Bitno je da znaju da je neophodno da imaju neophodnu tehničku podršku odnosno logistiku oko servisiranja tih pumpi. Naše tržište je zastupljeno sa malim brojem firmi koje mogu adekvatno znači tom nekom zahtevu tih pumpi.“- Navodi Miloš Luković.

Miloš ističe da nisu retki slučajevi da vlasnici toplotnih pumpi i po 10 dana ne mogu da ih koriste, jer distributeri nemaju potrebne delove, ili jednostavno nemaju koga da pošalju da servisira pumpe. Pre kupovine ovakvih sistema neophodno je da se dobro raspitate koja je pumpa najbolja za lokaciju na kojoj se nalazi vaša kuća, kakvu podršku prodavci mogu da pruže i koja je cena delova koji bi trebalo da se redovno menjaju. Ako to ne urade novi vlasnici toplotnih pumpi mogu da se nađu u situaciji da umesto uštede imaju veće troškove i sistem grejanja koji ne radi dobro ili uopšte.

Share.

7 коментара

  1. Grejem se pomocu toplotne pumpe i smatram da se takav tip grejanja isplati. Ali , da se razumemo , nema nista jeftino. Dakle isplati se ,ali kosta.

  2. Sve stručnjak do stručnjaka.Osnovna teme grejanja pomoću toplotnih pumpi je“OBNOVLJIV IZVOR ENERGIJE“
    Na zapadu je takav sistem grejanja pomognut od strane države u vidu subvencija i tu se isključivo misli na toplotnu pumpu povezanu na sistem sondi.Gospodo moja sistem voda voda je arčenje prirodnog resursa i zakonom je zabranjen bez građevinske dozvole odnosno istražnog i eksploatacionog prava na korišćenje vode.Ukoliko posedujete i upojni bunar odnosno vraćate vodu u eksploataciono polje i dalje vam ostaje masa stvari koje ste zarad zaštite vodonosnog horizonta bili dužni da uradite i ne dozvolite sebi da napravite septičku jamu od bunara.U razvijenim zemljama se strogo kontroliše ko šta radi u ovom polju i zato se u 99% slučajeva koriste sonde a ne bunari.Znači promašili ste temu.Nije bitno koliko si ti uštedeo u investiciji nego da si počeo da koristiš obnovljivu energiju i da si rasteretio sistem koji uništava planetu (globalni problem).Gasprom je na svaki objekat koji je izradio od kada je u NIS u upravo išao na ovaj vid energije a mi se ponašamo bahato prema svemu što nam je priroda dala.Još se hvale kao ovde može voda voda užas

  3. Mozes samo da se smrznes ako koristis toplotnu pumpu.Nema Brate nista bez grejanja na cvrsto gotivo i dok se na kuci dimnjak ne pusi.Koristim klimu 18-icu za 60 kvadrata sa inverterom,i kada temperatura padne ispod 5 stepeni,odmah palim kotao na ruski ugalj jer sa ovim nema sanse da se ugrejem.Zato,batalite te kerefeke i nastavite da se grejete na drva ili ugalj.

  4. Ne isplati se. Ako neko ima drugacije misljenje voleo bih da vidim komentar.
    Pupme koje rade potrose blizu 800 kWh za mesec dana. Potrosnja struje oko 10 000 din. Posle svake grejne sezone zahteva se odzavanje tog sistema pranje, cicscenje ili najgori slucaj da vam se pokvare neki od elemenata motor, kompresor, isparivac, kondezator, cevi ili ventili popravka je oko 200 do 300 evra.
    Ako hocete da vam sistem radi i leti godisnja potrosnja sa odrzavanjen vam izadje 1200 evra. A grejanje na gas, centralno, drva… vam je oko 800 evra za godinu. O kakvoj ustedi pricate?

    • Dalibor Stanojevic on

      isplati se ako imate podno grejanje i 5KW solarnih panela na kuci itekako se isplati, ali toplotna pumpa nije za ljude koji nemaju novca, ako gledamo tako kao vi, najbolje je otici u planinu i na tudjoj zemlji podici drvenu kucicu i ziveti tako, ne treba nam ni struja ni voda ni sapun i ne kosta nista, RAJ !

  5. Zasto niste postavili moj komentar koji sam napisao? Ovde sam dosao da razmenim informacije i iskustva. Cemu je i svrha komentara ako cete svaki komentar koji vam ne odgovara obrisati?

Exit mobile version