Kako proveriti da li je prodavac založio nekretninu ili automobil?

0

I pored toga što od 2011. godine postoji registar sudskih zabrana, u praksi se dešavalo da kupci provere da li je predmet kupovine pod teretom, kupe ga, ali na kraju, ipak, saznaju suprotno.

Od 2011. godine Agencija za privredne registre omogućila je građanima koji, na primer, kupuju stan, automobil ili zemljište, da u registru sudskih zabrana provere da li je vlasnik pomenutih dobara založio svoju imovinu. U praksi se pokazalo da i pored toga što je, recimo, neki automobil založen i podatak o tome postoji u registru, može da se dogodi da kupac ne pronađe tu informaciju i kupi vozilo, potpuno siguran da ono nema teret. Nesrećni kupac, po pravilu, za zalogu sazna tek kada banka pokrene postupak oduzimanja vozila jer je prodavac prestao da izmiruje svoje obaveze.

U Agenciji za privredne registre su nam rekli da se to događa zato što sudovi na različite načine mogu da opišu meru zabrane prodaje, a većina građana ne pretražuje bazu po svim potrebnim kriterijumima.

„Ako neko želi da izvrši pretraživanje po broju šasije ili broju motora određenog vozila, može se dogoditi da ne dobije rezultat iz naše baze zbog toga što je izrečena privremena mera na celokupnoj imovini vlasnika stravi, odnosno izvršnog dužnika“, kaže Ružica Uskoković iz APR-a.

Da li bi takav problem mogao biti izbegnut kada bi radnici Agencije detaljnije opisivali predmet zabrane u APR-u kažu:

„Mi nemamo zakonskih mogućnosti da predmet zabrane bliže opišemo, konkretizujemo ili pojasnimo. Podatak o tome moramo uneti tačno onako kako ga je sud opisao“.

Posledica toga je da rezultat pretrage često izostane. Zbog toga smo nadležne u APR-u zamolili da nam kažu u kojim registrima i po kojim kriterijumima potencijalni kupac mora da pretraži bazu APR-a, kako bi koliko-toliko bio siguran da prodavac nije zaboravio da pomene neku bitnu informaciju.

„Pre svega, trebalo bi pretražiti podatak po broju šasije, broju motora, registarskoj oznaci. Uvek je preporuka da se pretraživanje izvrši po licima, odnosno po izvršnim dužnicima“, objašnjava Ružica Uskoković.

Registar treba pretražiti i preko matičnog broja i imena pravnog ili fizičkog lica. Posle toga, poželjno je izvršiti i pretragu podataka u registru založnog prava.

„Polovno vozilo je, možda, bilo kupljeno na osnovu kredita, pa u registru založnog prava, takođe, po broju šasije, broju motora, registarskoj oznaci možete proveriti da li je određeno vozilo pod zalogom“, dodaje Uskoković.

Registar koji bi mogao da vam da podatak da li je vozilo opterećeno nekom sudskom odlukom je registar sudskih zabrana. Na kraju, vozilo treba proveriti i u registru finansijskog lizinga jer, ako je vozilo kupljeno na finansijski lizing, u bazi APR-a se nalaze podaci o tome.

„Ko je davalac lizinga, odnosno preko koje lizing kompanije je određeno vozilo uzeto na lizing“, navode u APR-u.

Prema tvrdnjama Ružice Uskoković, registar finansijskog lizinga je najpouzdaniji. Građani koji nisu sigurni da su uspešno pretražili bazu uvek mogu da se obrate Agenciji za privredne registre sa zahtevom da službenici Agencije izvrše pretraživanje.

Ipak, u obzir moramo da uzmemo i činjenicu da obuhvatnost baze Agencije zavisi i od ažurnosti sudova. Može da se desi da zaloga postoji, ali da sud nije dostavio podatke Agenciji. U takvim slučajevima na sajtu Agencije nije moguće dobiti bilo kakav podatak. Zbog toga, za sada, ne možete da budete potpuno sigurni da zaloga ne postoji ako podatak o tome niste pronašli na sajtu Agencije.

I pored toga, nesporno je da dostupnost registra sudskih zabrana doprinosi povećanju sigurnosti kupovine polovnih stvari i da ga treba koristiti.

Share.

Leave A Reply

Exit mobile version